VISIT ČAKOVEC

Turistička zajednica grada Čakovca

Za vas trenutno preuređujemo stranicu. Hvala na razumijevanju!

[divider]SIJEČANJ[/divider]

1. siječnja 1919. Počinju izlaziti ”Međimurske novine” na hrvatskom jeziku.

2. siječnja 1919. dr. Ivan Novak imenovan je prvim građanskim povjerenikom za Međimurje, nakon oslobođenja od mađarske vlasti.

9. siječnja 1919. Velika narodna skupština u Čakovcu donijela Rezoluciju o odcjepljenju Međimurja od Mađarske i priključenju Kraljevstvu SHS.

11. siječnja 1972. zabranjen je rad Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu.

12. siječnja 1701. hrvatska pavlinska provincija se odcjepljuje od mađarske provincije, te samostan Sv. Jelene u Šenkovcu ulazi u Hrvatsku pavlinsku provinciju.

12. siječnja 1782. habsburški car Josip II ukida pavlinski samostan Sv Jelene u Šenkovcu.

13. siječnja 1663. započela tzv. zimska vojna Nikole Zrinskog. Zrinski sa svojom vojskom  prodire duboko u turski teritorij sve do Osijeka, gdje je spalio znameniti Sujelmanov drveni most i time nanio veliku štetu turskoj vojsci i gospodarstvu.

17. siječnja 1966. u Čakovcu je osnovan pjevački zbor ”Josip Slavenski”.

22. siječnja 1890. u Vratišincu je rođen Vinko Žganec, jedan od najvećih hrvatskih  muzikologa i zapisivača narodnih plesova, obreda i običaja.

31. siječnja 1599. u Čakovcu je rođen Juraj IV. Zrinski, sin Nikole Zrinskog Sigetskog, drugi iz obitelji Zrinski gospodar Čakovca, te osnivač tiskare u Nedelišću.

31. siječnja 1921. započeo je prvi službeni popis stanovništva u Međimurju, u tadašnjoj staroj
Jugoslaviji. U Međimurju je tada živjelo 96 945 stanovnika.

[divider]VELJAČA[/divider]

1. veljače 2002. u Čakovcu počinje emitiranje televizijskog programa pod nazivom Čakovečka televizija.

3. veljače 1947. Narodni odbor općine Čakovec donosi odluku o osnivanju Poljoprivrednog
poduzeća Čakovec koje je imalo zadaću grad Čakovec opskrbljivati povrćem, mesom i mlijekom.

3. veljače 1990. održana obnoviteljska skupština čakovečkog Ogranka Matice hrvatske nakon
19 godina po prekidu rada.

6. veljače 1850. Međimurje dobilo status podžupanije, odnosno političkog kotora u sastavu
Županije varaždinske. Prvi podžupan sa sjedištem u Čakovcu bio je Ladislav pl. Kiš.

8. veljače 1946. u Čakovcu je osnovano Turističko društvo. To je bio početak moderne turističke djelatnosti u Međimurju. Prvi predsjednik društva bio je Ðuro Benko.

9. veljače 1976. u Čakovcu umire Ladislav Kralj Međimurec, najpoznatiji pejzažist sjeverozapadne Hrvatske.

12. veljače 1720. Mihajlo Ivan Althan službeno preuzima posjed Međimurja i Čakovca. Obitelj Althan će Međimurjem upravljati do 1791. godine.

16. veljače 1936. osnovan čakovečki Odbor Matice hrvatske. Prvi predsjednik privremenog
odbora i kasnije predsjednik čakovečkog odbora bio je Franjo Jelačić.

19. veljače 1954. donijeta je odluka o osnivanju Gradskog Muzeja, koji će od 1967. godine
nositi naziv Muzej Međimurja.

20. veljače 1934. umire dr. Ivan Novak, pjesnik, novinar, političar i narodni preporoditelj
međimurskih Hrvata, te predvodnik pokreta za oslobođenje Međimurja 1918.g.

27. veljače 1397. na ”krvavom saboru u Križevcima”po nalogu kralja Sigismunda ubijen je
tadašnji gospodar Međimurja Stjepan Lacković i njegov sin Andrija. Međimurje su tada, kao nagradu za vjernost kralju, dobili braća Kanižaj.

28. veljače 1975. osnovana je u Čakovcu Škola animiranog filma (ŠAF), klub u kojem djeca i
mladež rade na realizaciji kratkih animiranih filmova. Od osnutka do danas ŠAF vodi Edo Lukman.

[divider]OŽUJAK[/divider]

3. ožujka 1798. rođen Fortunat Pintarić, franjevac, poznati orguljaš i autor velikog broja crkvenih i svjetovnih skladbi.

8. ožujka 1949. osnovano je čakovečko Kino-poduzeće, koje se od 1981. naziva Centar za kulturu.

12. ožujka 1861. Međimurje službeno ulazi u sastav Zaladske županije, u čijem će sastavu ostati do
1918. kada će biti priključeno Hrvatskoj.

12.-13. ožujka 1963. kulminacija poplave u Čakovcu, nastala izlijevanjem potoka Trnave zbog obilnih kiša. Poplavljen je jugozapadni dio Čakovca.

19. ožujka 1991. u Čakovcu je osnovan Odbor za narodnu zaštitu.

29. ožujka 1670. izdan je proglas kralja Leopolda kojim je Petar Zrinski maknut s banske časti
zbog veleizdaje, a imanja Zrinskih i Frankopana će biti zaplijenjena.

31. ožujka 1945. Čakovec je bombardiralo rusko zrakoplovstvo.

[divider]TRAVANJ[/divider]

1. i 2. travnja 1945. jedinice ruske Crvene armije, bugarska armija i Kalnički partizanski odred započeli su oslobađanje Međimurja od mađarske vojske. Nakon nekoliko većih sukoba oslobođeni su Prelog (4.4.) i Čakovec (6.4.). Završne borbe vodile su se oko Štrigove.

3. travnja 1670. ban Petar Zrinski zaputio se iz Čakovca u Beč zajedno s Franom Krstom Frankopanom, gdje su se trebali izmiriti s carem Leopoldom. Odmah sutradan (14.4.) ulazi u Međimurje carski general Spankau , zaposjeda Čakovec te počinje pljačka i uništavanje imanja Zrinskih u Međimurju.

6. travnja 1941. Čakovec su napali njemački zrakoplovi. Već 7.4. u Međimurju nije bilo ni jednog vojnika Jugoslavenske vojske, kada u Čakovec ulaze njemačke snage i proglašavaju Međimurje njemačkim okupacijskim područjem.

16. travnja 1941. mađarska vojska stiže na područje Međimurja  i proglašava okupaciju. Nakon okupacije uvodi se Vojna uprava koja ima sudsku, upravnu i vojnu vlast. Međimurje će pod mađarskom okupacijom ostati do travnja 1945.g.

24. travnja 1860. pušteni su u pogon najstarija pruga i najstariji kolodvor u Hrvatskoj, željeznički kolodvor u Kotoribi. Tom je prugom Budimpešta preko Kotoribe, Čakovca i Macinca dobila vezu s Trstom. Istog dana je otvoren i kolodvor u Čakovcu.

24. travnja 1891. u Čakovcu je rođen Ladislav Kralj Međimurec, prvi slikar i grafičar koji ulazi u povijest hrvatskog slikarstva.

24. travnja 1919. svečano je otvorena škola čakovečke Učiteljske škole (kasnije Pedagoške akademije) kod željezničke stanice Buzovec. Nastava je započela već idući dan, 25.4.

29. travnja 1695. veliki požar opustošio je pavlinski samostan  Sv. Jelene u Šenkovcu. Vatra je uništila samostan, gospodarske zgrade i samostansku crkvu s kapelicom grofova Zrinski. Pavlini su se na neko vrijeme morali preseliti u pavlinski samostan u Lepoglavu.

30. travnja 1671. u Bečkom Novom Mjestu pogubljeni su Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan. Time je ugušen zrinsko-frankopanski otpor bečkom centralizmu.  Danas se na taj dan slavi Dan Županije međimurske.

30. travnja 1738. u ranu zoru Čakovec je pogodio snažan potres. Potresni udarci ponavljali su se još nekoliko puta tokom dana. Povijesni izvori dokumentiraju da je tog dana rijetko koja zidanica u Čakovcu ostala cijela. Značajna oštećenja zadobili u i Stari grad te pavlinski samostan u Šenkovcu.

[divider]SVIBANJ[/divider]

1. svibnja 1620. u Čakovcu je rođen Nikola Zrinski, hrvatski ban, istaknuti
borac protiv Turaka i pjesnik. Napisao je spjev na mađarskom jeziku ”Andriai tengernek syrenaia”.

1. svibnja 1910. u Čakovcu je rođen Aleksandar Schulteis, kipar, koji je pretežito stvarao biste u terakoti i gipsu. Imao je aktivnu ulogu u stvaranju današnjeg Muzeja Međimurja, te je prikupio veliki dio današnjeg fundusa Muzeja.

7. svibnja 1993. za prvu gradonačelnicu Čakovca izabrana je Marija Ružić, ekonomistica iz Čakovca.

10. svibnja 1974. u Čakovcu je svečano otvoren prvi Majski muzički memorijal Josip Štolcer Slavenski. Na tom je festivalu Vjesnik godinama dodjeljivao nagradu ” Josip Slavenski” za najbolja glazbena dostignuća hrvatskih skladatelja i glazbenih umjetnika.

11. svibnja 1896. rođen je Josip Štolcer Slavenski , skladatelj, glazbeni inovator, te sakupljač međimurskog pučkog glazbenog blaga.

13. svibnja 1723. u ranojutarnjim satima izbio je požar u Čakovcu, koji je u nepuna četiri sata uništio 24 kuće. Voda za gašenje donosila se iz obližnje Trnave i rijetkih bunara. U gašenju požara istakli su se i učenici varaždinske gimnazije, koji su se taj dan našli u posjetu Čakovcu, te su uspjeli spasiti čakovečki samostan od požara.

16. svibnja 1741. Čakovec je zahvatio još jedan strahoviti požar, koji je izbio u kući nekog pekarskog obrtnika i brzo se proširio prema centru grada. Izgorjele su 54 kuće, među njima i čakovečki samostan. Vatra je bila tako jaka da su se rastopila sva četiri zvona franjevačke crkve.

16. svibnja 1975. na drugom Majskom muzičkom memorijalu Josip Štolcer Slavenski, prvi se put kulturnoj javnosti i čakovečkoj publici predstavio Gradski pjevački zbor pod ravnanjem Dragice Šimunković. Od 1982. Zbor nosi ime Pjevački zbor Josip Štolcer Slavenski.

18. svibnja 1884. izlazi prvi broj tjednih novina Međimurje/Muraköz u čakovečkoj tiskari Fülöpa Fischela. Dugi niz godina list Međimurje je jedini javni medij.

25. svibnja 1719. kralj Karlo III. poklanja posjed Međimurje češkom grofu Ivanu Mihalju Althanu  kao zaslugu za pruženu pomoć kod spašavanja kralja u Ratu za španjolsku baštinu.

29. svibnja 1579. Juraj IV. Zrinski izdaje Povelju kojom utvrđuje privilegije stanovnicima podgrađa čakovečke utvrde i tako stvara osnove za razvoj Čakovca kao slobodnog trgovišta. Stanovnici su tom privilegijom oslobođeni tlake, plaćanja poreza i taksi. Te su privilegije tijekom stoljeća neprestano proširivane, što je potenciralo dolazak novih stanovnika, obrtnika i trgovaca. U novije vrijeme se taj dan obilježava kao Dan Grada.

29. svibnja 1955. otvoren je Gradski muzej, danas Muzej Međimurja, u utvrdi Starog grada. Prvi direktor Muzeja bio je Aleksandar Schulteis.

[divider]LIPANJ[/divider]

1. – 9. lipnja 1963. održava se u Čakovcu Festival dramskih amatera Hrvatske i time je Čakovec prvi put postao domaćinom jednog republičkog festivala.

2. lipnja 1982. Gradski pjevački zbor mijenja ime u Pjevački zbor Josip Slavenski.

5. lipnja 1938. svečano je otvoren Katolički dom u Čakovcu, čija je gradnja započela u travnju 1937. godine.

6. lipnja 1995. osnovan je orkestar Big Band koji okuplja 20-ak članova, profesionalnih glazbenika.

7. lipnja 1990.  Komitet za prosvjetu, fizičku i tehničku kulturu donosi rješenje o otvaranju prve privatne autoškole u Hrvatskoj, čiji je vlasnik diplomirani inženjer prometa Josip Posavec. Autoškola ”Auto-stop” za obuku koristi 5 automobila marke Jugo 55.

9. lipnja 2005. održana je konstituirajuća sjednica Županijske skupštine. Za predsjednika Županijske skupštine izabran je Vladimir Ivković (HDZ), a za župana Josip Posavec (HNS). Županijsku skupštinu sačinjava 15 članova iz redova HNS-a, 7 iz HDZ-a i 6 iz HSLS-a te 13 članova koalicije SDP-HSS i HSU.

11. lipnja 1668. gospodar Međimurja i hrvatski ban Petar Zrinski potvrdio je pavlinskom samostanu u Svetoj Jeleni pravo održavanja tjednih sajmova i godišnjeg velikog sajma, što su pavlini i ranije imali. Sajmovi su donosili samostanu značajne prihode, a pravo održavanja sajmova pavlinima je ukinuo Juraj IV. Zrinski, poznati protestant.

11. lipnja 1975. održana je osnivačka skupština Gradskog pjevačkog zbora čija je dirigentica i umjetnička voditeljica Dragica Šimunković.

13. lipnja 1993. papinski nuncij u Republici Hrvatskoj Giulio Eiunaldi posvetio je teren i kamen temeljac buduće crkve sv. Antuna Padovanskog.

14. lipnja 1661. Nikola Zrinski počinje gradnju utvrde Novi Zrin kod ušća Mure u Dravu. Utvrda je Međimurju trebala pružiti djelotvornu zaštitu od turske vlasti.

14. lipnja 1750. zagrebački biskup Franjo Klobušicki posvećuje franjevačku crkvu sv. Nikole Biskupa u Čakovcu. Potom je odredio da čakovečka samostanska crkva slavi svoje posvećenje svake godine u nedjelju koja je najbliža navedenom datumu.

19. lipnja 2005. biskup Marko Culej blagoslovio je orgulje i dva nova mozaika u crkvi sv. Antuna Padovanskog na čakovečkom Jugu.

25. lipnja 1991. Hrvatski sabor službeno je proglasio samostalnost i suverenost Republike Hrvatske. Po cijelom su Međimurju tada postavljene blokade, s obzirom na to da su kolone tenkova JA iz Slovenije krenule prema hrvatsko-slovenskoj granici koju su prešle 27. lipnja. Tenkove su u prolazu kroz Pušćine, Trnovec, Čakovec i Mursko Središće zaustavljale veće grupe nenaoružanih građana. Na sreću, ta je akcija prošla bez ikakvih žrtava.

26. lipnja 1975. u čakovečkom kinu ”Dom” održan je prvi javni samostalni nastup Gradskog pjevačkog zbora pod vodstvom Dragice Šimunković.

29. lipnja 1664. nakon opsade koja je trajala četiri tjedna, u turske je ruke pala utvrda Novi Zrin. Turci su nakon zauzimanja razrušili utvrdu i ona nikada nije obnovljena.

29. lipnja 1964. u Čakovcu osnovan ogranak Matice hrvatske. Osnivačka skupština održana je u prostoru Pedagoške akademije gdje je za predsjednika imenovan Zvonimir Bartolić.

[divider]SRPANJ[/divider]

2. srpnja 1991. izvršena je mobilizacija elitne postrojbe bivše TO Čakovec. To je bio zametak osnivanja 54. bataljuna Zbora narodne garde.

5.srpnja 1997. prema odluci Svete Stolice na teritoriju Zagrebačke nadbiskupije nastale su dvije nove biskupije-Požeška i Varaždinska. Uz Varaždinsku i Koprivničku-križevačku županiju, u Varaždinsku biskupiju ulazi i Međimurska županija.

6.srpnja 1975. položen kamen temeljac Hidroelektrane Čakovec na lijevoj obali Drave nedaleko Orehovice.

6. srpnja 1995. župan Županije Međimurske, Marijan Ramušćak, postavio je kamen temeljac za uređaj za pročišćavanje voda grada Čakovca i okolnih naselja.

7.srpnja 1664. Turci su barutom razrušili zidine Novog Zrina, koji je pao u njihove ruke nekoliko dana prije. Utvrda se nikada više nije obnovila.

7.srpnja 1707. postavljen kamen temeljac franjevačke samostanske crkve Sv. Nikole u čakovcu. Kamen je blagoslovio franjevački provincijal o. Hilarion Svilenčić.

8.srpnja 1991. formiraju se krizni štabovi u Hrvatskoj. Krizni štab općine Čakovec upućuje poziv vojnim obveznicima da se ne odazivaju na pozive za mobilizaciju u JNA. Tijekom mjeseca srpnja Krizni štab općine Čakovec donosi brojne odluke kojima se Međimurje priprema za obranu od agresora: izrađuju se protutenkovske zapreke, a kod mostova se postavljaju kamioni natovareni
šljunkom.

14. srpnja 1906. u Čakovcu je rođen Miroslav Magdalenić, hrvatski skladatelj i pedagog. Pisao je teorijska djela iz glazbene pedagogije, a u svoje skladbe temeljio je na folklornim elementima iz Međimurja.

19.srpnja 1936. završio je jedan najdugotrajnijih štrajkova, organiziran u Prvoj međimurskoj tkaonici Bruner. Štrajk je trajao punih šest tjedana, a završio je sklapanjem kolektivnog ugovora, povišenjem nadnica za 12,5 posto, davanjem prava radnicima na proslavu Prvog svibnja i većeg utjecaja radnika na politiku primanja i otpuštanja radne snage.

31. srpnja 1941. mađarske okupacijske vlasti uhitile su i protjerale iz Čakovca i cijelog Međimurja hrvatsku inteligenciju i činovništvo. Međimurje je bilo pod mađarskom okupacijom od sredine travnja 1941.

[divider]KOLOVOZ[/divider]

1.-3. kolovoza 1937. trajala je jedna od najvećih poplava u Čakovcu. Prelila se Trnava iz svoga korita, te poplavila veliki dio Čakovca i vrtove prigradskog naselja Buzovec.

5. kolovoza 1924. u Čakovcu je rođen Dragutin Grabar, glazbenik i skladatelj, autor prve čakovečke operete ”Elvira” i prvi skladatelj iz Međimurja nagrađen na Zagrebačkom festivalu zabavne glazbe 1963. godine pjesmom ”Elegija”.

5. kolovoza 2005. u Čakovcu se po tradiciji obilježava Dan pobjede i domovinske zahvalnosti
polaganjem vijenaca na spomenik poginulim hrvatskim braniteljima u Perivoju Zrinskih.

13. kolovoza 1574. je nadnevak posvete Jurja IV. Zrinskog u knjizi ”Decretum”. To je najstariji pronađeni dokaz o vremenu rada protestantske tiskare u Nedelišću.

21. kolovoza 1765. carica Marija Terezija potvrđuje osnovne odredbe Plemenitog čizmarskog
ceha koji je osnovan u Čakovcu 1709. godine.

23. kolovoza 1892. čakovečko gradsko poglavarstvo donosi odluku o osnivanju elektrane u Čakovcu. Odlučili su uvesti probnu plinsku rasvjetu, jer se do tada svjetlilo petrolejem. Elektrana je počela s radom 1. listopada 1893. godine.

23. kolovoza 1935. započeo s radom Euharistijski kongres za Međimurje.

26. kolovoza 1944. u vrijeme mađarske okupacije tijekom Drugoga svjetskog rata, dolazi u Čakovec mađarski vojni ratni sud i osuđuje na smrt sudionike i simpatizere antifašističkog pokreta.

30. kolovoza 1999. u Čakovcu je otvoren kompleks Gradskih bazena.

[divider]RUJAN[/divider]

2. rujna 1546. Nikola Zrinski Sigetski zauzeo čakovečku tvrđavu jer mu je kralj Ferdinand još u ožujku 1546. darovao posjed Međimurje. Međutim, Nikola Zrinski mora vojnom akcijom osvojiti tvrđavu i protjerati grofa Petra Keglevića, koju Keglević prisvaja nakon smrti Gašpara Ernušta.

3. rujna 1786. pokrenuo je mihovljanski župnik Luka Fenyesi pitanje preseljenja sjedišta župe iz Mihovljana u Čakovec. Molbu je uputio Kraljevskom mađarskom vijeću u Budimu, te zatražio premještaj župe u Čakovec navodeći da se više ne može stanovati u dotrajalom župnom dvoru i obavljati služba u zapuštenoj crkvi. Do premještanja župe u čakovec dolazi 1789.g., ali sva prava i obveze mihovljanske župe nasljeđuje čakovečki franjevački samostan.

4. rujna 1702. postavljen temeljni kamen novog čakovečkog franjevačkog samostana, jer je drveno zdanje samostana stradalo u požaru 1699.g.. Temeljni kamen nalazi se ispod glavnih samostanskih vrata. Gradnju novog samostana započeo je gvardijan o. Martin Šimunčić.

6. rujna 1896. otvorena je vojarna u Čakovcu i nosi ime Vojarna Ferenca- Jozsefa. Sastojala se od ukupno 21 zgrade. Vojarnu je sagradilo poduzeće Hirschel-Bachrach iz Nagykanizse.

7. rujna 1566. Nikola Zrinski junački poginuo u obrani Sigeta, tvrđave u južnoj Mađarskoj, od Turaka. Ova herojska bitka je zabilježena u svim analima europske povijesti 16.st.

8. rujna 2002. Crkvu sv. Antuna Padovanskog posvetio biskup Marko Culej.

10. rujna 1946. Vlada NR Hrvatske je osnovala poduzeće ”Međimurska trikotaža Čakovec”, kojoj će djelatnost biti proizvodnja muškog, ženskog i dječjeg rublja i čarapa, te pozamenterije. MTČ je u stvari bivša tvornica ”Braće Graner”, koja je krajem 1945. g. prešla u vlasništvo države.

11. rujna 1848. hrvatska vojska pod zapovjedništvom bana Josipa Jelačića prelazi preko Drave kod Varaždina u Međimurje. Hrvatskoj vojsci u Međimurju nitko nije pružio otpor. Ban Međimurje pripaja Hrvatskoj, a za vladinog povjerenika u Međimurju postavlja dotadašnjeg varaždinskog podžupana Aleksandra Simonića.

16.-18. rujna 1991. u hrvatske ruke su došle granične karaule JNA u Donjoj Dubravi, Kotoribi i Goričanu, te je mirno predana vojarna u Čakovcu (17.9.). Međimurje je tako postalo prvo u potpunosti oslobođeno područje u Hrvatskoj u toku Domovinskog rata.

21. rujna 1922. izvršena je prva operacija u kirurškom odijelu Medicinskog centra u Čakovcu. Operirana je ruka Imbre Novaka, bez narkoze i uspješno. Operaciju je izvršio mladi liječnik dr. Albin Blašić, koji je do 1941.g. bio i ravnatelj bolnice, te je zaslužan za njeno proširivanje i usavršavanje.

21. rujna 1923. grof Feštetić prodao čakovečko vlastelinstvo firmi ”Slavonija” d.d. iz Zagreba

23. rujna 1934. Čakovec ponovno dobiva status grada nakon dugih rasprava i zadovoljavanja vrlo rigoroznih uvjeta. U Kraljevini SHS od 1904. – 1934. bio je degradiran u trgovište.

24. rujna 1994. u Čakovcu je utemeljen Ženski rukometni klub Brid-Sigma, koji danas djeluje pod nazivom ŽRK Čakovec.

30. rujna 1945. u oslobođenom Čakovcu su održani prvi regularni izbori za Gradski narodni odbor, čiji prvi izabrani predsjednik postaje Josip Horvat-Zdelar.

[divider]LISTOPAD[/divider]

1. listopada 1893. u Čakovcu je priređeno veliko slavlje prilikom puštanja u pogon električne centrale. Gradske ulice i trgove osvijetlila je 131 svjetiljka. Istovremeno je  struja potekla u 105 kuća.

2. listopada 1969. na inicijativu Vinka Lisjaka, poznatog glumca i kulturnog radnika, počela je s radom poznata kulturno-zabavna tribina Čakovca ” Čakovec četvrtkom”, popularni ČČ. Tribina je započela izvedbom kajkavske komedije ”Hipohondrijakuš”, u izvođenju HNK iz Varaždina.

6. listopada 1890. u rad je pušten čakovečki kolodvor.  Čakovec je dobio kolodvorsku zgradu, više skladišta i kotlovnica, te sedam pari kolosjeka. Grad time postaje trgovačko i prometno središte sjeverozapadnog dijela Hrvatske.

8. listopada 1420. grof Herman Celjski, tadašnji feudalni gospodar Međimurja, dao je posebnom ispravom izdanom u Čakovcu, pavlinskom samostanu posjed Šenkovec s kmetovima i službama koje je uobičajeno da kmetovi obavljaju. Pored toga, dao im je pravo gornice i crkvene desetine. Poklon je bio za vječna vremena, uz obvezu pavlina da svakog tjedna služe tri svete mise za spas duše.

10. listopada 1999. službeno je započela s radom župa Svetog Antuna Padovanskog na jugu Čakovca.

14. listopada 1556. nadnevak je najstarijeg, do sada, u Čakovcu, hrvatskim jezikom pisanog teksta-pismo Nikole Šubića Zrinskog zapovjedniku Hrvatske krajine, Stjepanu Lackoviću.

19. listopada 1890. predana je na upotrebu željeznička pruga Čakovec-Lendava, izgrađena uz pomoć mađarskog i austrijskog kapitala.

20. listopada 1860. Međimurje je, Listopadskom diplomom, ponovno pripojeno Mađarskoj, nakon što je od 1848.g. bilo u sklopu Hrvatske. U rujnu 1848. je Međimurje Hrvatskoj priključio hrvatski ban Josip Jelačić.

20. listopada 1946. počela s radom čakovečka Gradska knjižnica.

24.listopada 1929. u Čakovcu je rođen pjesnik Milivoj Slaviček.

25. listopada 1684. pismom generalnog vikara pavlinskog reda, Gašpara Malečića, zagrebačkom biskupu Sališeviću, započela je dugotrajna borba hrvatskih pavlina za odcjepljenje od Mađara i stvaranje vlastite pavlinske provincije. Ta je borba okončana tek 1701.g. kad je provedeno odcjepljenje. Do tada je i pavlinski samostan u današnjem Šenkovcu djelovao u okviru mađarske pavlinske provincije.

30. listopada 1350. kralj Ljudevit Anžuvinac daruje Međimurje erdeljskom vojvodi Stjepanu Lackoviću.

[divider]STUDENI[/divider]

4. studeni 1981. svečano je otvoren Centar za kulturu Čakovec. Tom prigodom je u njemu
gostovalo  Hrvatsko narodno kazalište iz Zagreba s predstavom ”Banket u blitvi” Miroslava Krleže.

6. studeni 1918. Mađari su uveli prijeki sud u Međimurju. Mađarska vojska i žandarmerija su izvršavale kazne strijeljanjem, vješanjem i drugim načinima odmazde, nastojeći zaustaviti pobunu stanovništva Međimurja. Spominju se deseci ubijenih. Pobuna je     izbila jer je raspadom Austro-Ugarske Međimurje trebalo ostati u Mađarskoj. U prosincu 1918. ipak će Međimurje biti oslobođeno od mađarske vlasti i priključeno Hrvatskoj koja će ući u sastav Kraljevstva SHS.

8. studeni 1789. ukinuta je Župa sv. Mihovila u Mihovljanu po nalogu zagrebačkog biskupa Maksimilijana Vrhovca. Nova župa sv. Nikole Biskupa, na području ranije župe sv. Mihovila, utemeljena je sa sjedištem u Čakovcu. Sjedište nove župe postao je Franjevački samostan u Čakovcu.

9. studeni 1890. jak potres potresao je grad Čakovec. Tom prilikom je nastale su velike pukotine u
crkvi i u Starom gradu.

11. studeni 1945. na izborima za poslanika u Ustavotvornu narodnu skupštinu za izborni kotar
Čakovec izabran je Karlo Mrazovioć-Gašpar, a za kotar Prelog Beška Frntić. Prvi zastupnici u
Saboru RH bili su Antun Biber, Josip Horvat, Mijo Novak i Ivan Horvat.

13. studeni 1886. u promet je puštena dionica željezničke pruge između Čakovca i Varaždina.

15. studeni 1851. u velikoj poplavi rijeke Drave, voda je preko Nedelišća prodirala prema Čakovcu. U toj poplavi srušena su u Čakovcu tri kamena mosta i stradalo je nekoliko privatnih kuća građenih od slabijeg građevinskog materijala.

16. studeni 1673. umire Katarina Zrinski rođ. Frankopan u samostanu sestara dominikanki u Grazu.

18. studeni 1664. u lovu na vepra u Kuršanečkom lugu stradao je Nikola Zrinski Čakovečki, tadašnji gospodar Međimurja i vođa urote protiv habsburške vlasti.

20. studeni 1473. kralj Matija Korvin prodao Međimurje budimskom veletrgovcu i bankaru Ivanu
Ernuštu Hampu, jer je trebao novac za obranu zemlje od Turaka. Došavši u posjed Međimurja Ernušt je bio imenovan doživotnim hrvatskim banom, a obitelj je uzela pridjev Čakovečki. Posljednji Ernušt, Gašpar, umire 1540.g. bez nasljednika, a Međimurje će uskoro postati  posjed Zrinskih.

21. studeni 1913. U Čakovcu rođen Franjo Punčec, tenisač svjetskog glasa.

26. studeni 1946. osnovana tiskara ”Zrinski” u Čakovcu.

[divider]PROSINAC[/divider]

13. prosinca 1704. na blagdan sv. Lucije, nakon dvije godine gradnje, franjevci se useljavaju u
čakovečki samostan

16. prosinca 1941. mađarske vlasti su odlukom svog parlamenta, anektirali Međimurje, odnosno na
dotada zaposjednuto područje službeno pod vojnom vlasti, protegnuli i civilnu
vlast. Međimurje je tada ponovno ušlo u sastav mađarske županije Zala.

19. prosinca 1849. odlukom ministra unutarnjih poslova Međimurje je dodijeljeno Hrvatskoj, odnosno, kao podžupanija, Varaždinskoj županiji. U upravnom i političkom smislu, Međimurje je podijeljeno na 3 kotara: čakovečki, preloški i štrigovski. Međimurje će u sastavu Hrvatske biti do 1861., kad će ponovno doći pod mađarsku vlast.

19. prosinca 1970. oko 4.00.sata potres je zahvatio gotovo cijelo područje Međimurja, a bio je intenziteta 4/5 stupnja po MRS skali. Najviše se osjećao u Dekanovcu, Domašincu, Podturnu i još nekim selima, gdje je na kućama bilo napuknutih zidova i porušenih dimnjaka. Najviše je stradala stara škola u Dekanovcu, koja je poslije toga bila zatvorena.

24. prosinca 1918. hrvatska vojska ulazi u Čakovec. Međimurje, koje je do tada bilo u sastavu Zaladske županije, priključeno je Hrvatskoj, te se našlo u novoj državnoj zajednici, Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca. Mađari su se odrekli Međimurja potpisivanjem mirovnog ugovora 20.6.1920.g.

26.prosinca 1918. potpukovnik Dragutin Perko preuzeo je u Čakovcu zapovjedništvo nad svim trupama, te svu civilnu vlast u Međimurju.

29. prosinca 1991. s 32 rakete raketirana je zračna pista sportskog aerodroma u Pribislavcu

30. prosinca 1992. Općina Čakovec je dobila status i naziv Županija Međimurska, a Čaakovec je dobio status Grada i jedinice lokalne samouprave. Izabran je i prvi župan, Marijan Ramušćak.