Svi svjetovni i sveti običaji u Velikom tjednu priprava su za najveći blagdan svih kršćana, Uskrs, kajkavski Vuzem. Veliki tjedan označava spomen na posljednje Kristove dane kada se prakticiraju posebni običaji i s njima povezane pučke pobožnosti.
Vuzmeni običaji počeli su na Velku sredu, onda bi se išlo na velku spoved. Na Velki četrtek se delalo na zemlji do devete vure, a na večer v deveti vuri so se zavezala zvona na cirkvi i onda se do sobote ne zvonilo.
Veliki petak označava spomen na Kristovu smrt. Na veliki petak strogi je post, jede se samo jedanput, a neki se uzdržavaju od svakog jela. Velika subota dan je Kristova počinka u grobu.
Na Veliku sobotu je navečer bila prešecija, išlo se pešice v Čakovec, mi, puce smo išle v belini. Posojovale smo si kiklje od mladenki. V prešeciji so išli vatrogasci, obrtniki, limena glazba, igrali su vuzmne pesme. Zvoni so se razvezali v devet vuri navečer (Pribislavec).
Vazmeno bdijenje započinje u kasnijim večernjim satima blagoslovom vatre izvan crkve, na njoj se pali uskrsna svijeća koja označava uskrslog Isusa.
Uskrs je blagdan radosti, blagdan vječnog života, poziva na radost, unoseći u svijet pouzdanje, vjeru i nadu.
Izvor: Međimurski narodni običaji (Stjepan Hranjec)
